Politika

Obećanja na mlazni pogon: najmoćniji HDZ-ov predizborni argument doslovno će doletjeti, oporba svoga tek traži

Mirko Hadzic

Nemoguće je u ovom trenutku tvrditi kad će se točno održati idući parlamentarni izbori, ali dvije su stvari sigurne. Da će biti raspisani u 2024. godini. I da smo već debelo u pretkampanji.

Sudeći po količini obećanja vladajućih u posljednje vrijeme, jasno je da na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, kao središtu HDZ-a, odnosno u Banskim dvorima, gdje stoluje Vlada, već rade na glavnim stavkama predizborne strategije, ma koliko se premijer Andrej Plenković trudio svoja posljednja obećanja predstaviti kao dio kontinuirane politike ove vlasti, gotovo kao “još jedan dan u uredu”.

Očito je da vladajući s “izbornim predumišljajem” pokušavaju već sada doprijeti i do najuspavanijih birača.

Naravno, ne treba pritom očekivati da će se HDZ posebno truditi da izvuče na birališta sve one koji i inače ne glasaju, jer dosadašnja izlaznost upravo aktualnoj vlasti – najviše odgovara. Osjetno povećanje broja birača koji bi htjeli iskoristiti svoje biračko pravo dovelo bi u pitanje dosadašnje izračune pretvaranja broja birača u mandate puno više nego novi Zakon o izbornim jedinicama.

Već sada je vidljivo: ključna strateška odrednica HDZ-ova PR-a je stvaranje osjećaja sigurnosti, isticanje pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, postizanje dojma da Vlada “stalno nešto radi”, štiti građane od posljedica inflacije, olakšava život poduzetnicima, smanjuje porezne namete, socijalno ugroženima diže prava, svima ostalima plaće, učinkovito koristi europska sredstva…

Ovdje uzmeš, tamo dodaš

Ciljana percepcija u očima neodlučnih birača (a takvih je po posljednjem HRT-ovu HRejtingu čak 15,9 posto!) trebala bi glasiti: Ma bolje HDZ koji nudi stabilnost nego neki novi eksperiment sa svjetonazorski heterogenom koalicijskom vlasti koja bi se mogla neslavno raspasti u prvom zavoju, npr. kod prvog svjetonazorski važnog pitanja ili kod tradicionalne bitke za dužnosničke fotelje.

Zadnje zvučno obećanje čuli smo za Praznik rada – premijer je 1. svibnja prigodno najavio veće plaće! To bi, zapravo, trebao biti rezultat porezne reforme. Ministar financija Marko Primorac je pojasnio: “Do sada su uglavnom ta rasterećenja išla u smjeru povećanja osnovnog osobnog odbitka. Daljnjim povećanjem rasterećivalo bi se one građane koji imaju srednje i više dohotke. To ne bi bilo toliko produktivno u ovom trenutku. Rezalo bi se u pogledu doprinosa za mirovinsko osiguranje. Tražimo način na koji bismo to mogli napraviti. Postoji nekoliko modela”, najavio je ministar kako doći do rasta neto plaće svih građana.

To su kritizirali i oporba i predsjednik Zoran Milanović, koji je ustvrdio da je “dobro primiti malo veću plaću” (državni dužnosnici su, uzgred rečeno, dobili povišicu krajem studenoga prošle godine, op. H.P.), ali je dodao i da je “kratkovidno smanjivati mirovinske doprinose u situaciji u kojoj je prosječna mirovina preniska u postotku na prosječnu plaću”.

Ali vijest o rastu plaća, priznat ćete, odlično zvuči, čak i kada znamo da nam nacionalni prosjek plaća zaostaje za drugim tranzicijskim državama članicama EU-a (npr. kad se usporedimo sa Slovenijom, Litvom, Slovačkom ili Češkom). A lani smo imali jednu od većih stopa inflacije u EU-u…

Otud i toliki disparitet između “dobrih vijesti” na makroekonomskoj razini (prelazak na euro, ulazak u Schengen, pad stope inflacije, smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, revidiranje naviše projekcija rasta za ovu godinu, suficit u proračunu za 2022., zadržavanje investicijskog kreditnog rejtinga) i uzdrmane kvalitete života građana koji se svakodnevno suočavaju s cijenama u dućanima i naraslim troškovima života. Pa važu i okreću svaki euro. Neosporni rast Hrvatske na makroekonomskoj razini u mandatu ove vlasti još uvijek nije dovoljan da bi se osjetio i u svakodnevnom životu.

Uostalom, podaci servisa MojaPlaća odaju da svaki četvrti zaposlenik u RH prima plaću od 750 eura ili manje, dok svaki treći mjesečno može računati na plaću između 750 i 1000 eura. Dakle, čak 60 posto ispitanika prima manje od 1000 eura! Od 1000 do 1500 eura prima 28 posto zaposlenih, dok je onih s plaćama većim od 1500 eura tek 12 posto.

Nedavno istraživanje Europske komisije, pak, otkriva kako više od trećine ispitanika u Hrvatskoj, njih 37 posto, strahuje da neće moći platiti račune u idućih šest mjeseci. Hrvatske obitelji samo za hranu mjesečno izdvajaju 40 posto svojih redovnih prihoda, što nas svrstava u članice Europske unije najteže pogođene inflacijom. Uostalom, zato se Vlada i odlučila za mjere “zamrzavanja” cijena grupe proizvoda…

Vođenje ‘igre’

Unatoč svemu, vladajući uspijevaju diktirati tempo nametanja tema u javnom prostoru. I tako vode “igru”. Oporba pristaje na pasivnu ulogu onog tko se post festum osvrće na to, očito nesposobna ili jednostavno potkapacitirana da sama afirmira neke teme kao nacionalno bitne. HDZ to više nego vješto koristi, pa svako malo baca “novu kost” u javni prostor, znajući da će se oporba za to uhvatiti, protiviti se pa onda brzo zaboraviti što li je ono htjela prije samo mjesec, dva!

I tako oporba skače s teme na temu, ne uspijevajući se nametnuti kao pokretač pitanja koja bi mogla mobilizirati makar dio biračkog tijela. Od smanjivanja stope PDV-a, obnove nakon potresa i demografske obnove, sudbine škverova i više tisuća radnika, Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (tu su oporbenjaci čak i bili glasni, ali ne i dovoljno uporni!), preko Plenkovićeva obećanja o vraćanju Ine u hrvatsko vlasništvo i trajno problematične stambene politike do (ne)radne nedjelje, pobačaja… Nisu se uspjeli uspješno ukrcati ni u vlak sindikalnih akcija i zahtjeva koje su u posljednje vrijeme intenzivirali liječnici, medicinske sestre i tehničari, vozači saniteta, pa suci i svi koji su nezadovoljni svojim primanjima… Ali očito da svi oni i ne očekuju da oporba može učiniti nešto značajno za njihov položaj, pa se očito i ne oslanjaju na njih.

Plenković za to vrijeme polako priprema teren za izbore: što kao premijer, što kao čelnik HDZ-a dok obilazi rođendane stranačkih podružnica. Tako je, primjerice, Imoćanima na obilježavanju 33. obljetnice osnivanja HDZ-a Imotske krajine krajem siječnja obećao da će već “od sljedećeg tjedna početi raditi na dozvolama za brzu cestu Imotski – Zagvozd”.

Sanirao je i štetu nastalu u javnosti nakon što je vladajuća većina u Saboru odbila prijedlog oporbene zastupnice Anke Mrak Taritaš da se roditeljima njegovateljima produlji naknada još šest mjeseci nakon eventualne smrti djeteta. Shvativši da je u pitanju medijski autogol, premijer je konstatirao kako “tu temu treba na cjeloviti način obraditi i donijeti rješenja koja su dugoročno kvalitetna”, e kako ne bi ispalo da vladajući zapravo priznaju pogrešku. Naposljetku je poručio: “Roditelji njegovatelji dobivat će naknadu 10 mjeseci nakon smrti djeteta.”

Stručnjaci za politički marketing se slažu – sva obećanja nikad neće i ne mogu biti ispunjena, tu političari s pravom računaju na kolektivni zaborav. Ali je pritom bitno ispuniti neka od glavnih obećanja.

Evo, recimo, što kažete na dolazak borbenih zrakoplova Rafale iz Francuske taman negdje pred europske i parlamentarne izbore? Niste valjda zaboravili na to?!

Može li oporba – koja će i ovoga puta sasvim sigurno inzistirati na temi korupcije! – uvjerljivo odgovoriti na dojam koji će taj adut (u kampanji na mlazni pogon) proizvesti u javnosti, zaključite sami. Dovoljno ih poznajete. A ne treba sumnjati i da će HDZ lansirati još poneki “opipljivi” argument u svoju korist taman pred izbore.

Kad osvojiš vlast, tko te pita za neispunjena obećanja, barem tako ispada…

Elenin poučak

A kad je riječ o temi odgovornosti za neispunjena obećanja, teško se ne prisjetiti primjera Elene Perković Paloš. Tko je sad ona?

Evo, da ne morate “guglati”, u pitanju je bivša dogradonačelnica Sinja, zadužena za gospodarstvo nakon izbora 2009. godine, kad je lokalnu vlast osvojila Nezavisna lista dr. Stipislava Jadrijevića.

Perković Paloš je, naime, podnijela ostavku u travnju 2013. godine i to obrazložila ovako: “Obećali smo otvoriti nova radna mjesta, a broj nezaposlenih je porastao. Dakle, ne da nismo ispunili obećanje, nego se situacija pogoršala. Stoga je moja moralna dužnost da se povučem… I mislim da bi to trebao biti model ponašanja kod političara. Ako niste uspjeli, otiđite i prepustite mjesto nekom boljem.”

Lijepo zvuči? Gotovo kao najzavodljivije predizborno obećanje, zar ne? E onda ste spremni i za nastavak priče!

Stipislav Jadrijević je potom odlučio pokvariti dojam ustvrdivši da je Perković Paloš otišla “jer joj na predstojećim lokalnim izborima nije bilo ponuđeno mjesto na listi”…

Ali tako vam je to u politici. Nikad ne znate kome je važnije realizirati obećanja, a kome samo vlastite ambicije. Od lokalne do nacionalne razine i obratno.

Source: slobodnadalmacija.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Previous post Novost iz Mattela: Barbie lutka s Downovim sindromom
Next post Svjetski dan lupusa: Bolest zbog koje vlastiti imunološki sustav napada zdrave organe

Više Priča

Eda Vujević: To smo mi, Hrvati koji nikad nisu kušali meso od bizona sa salatom od zelja, niti će, dive se Pernaru

Mirko Hadzic

Prošlo je mučnih pola godine tijekom kojih smo svi s različitim emocijama pratili sudski postupak koji se odvijao u Zambiji, zemlji koju je rijetko tko od nas vidio.

Za četiri hrvatska para i njihovu posvojenu djecu epizoda je okončana sretno – svi su se vratili kući u Zagreb i sad ih čeka čitav život tijekom kojega će od malih Afrikanaca nastojati učiniti dobre, sretne i poštene Hrvate afričkog porijekla. Trebat će im i srca i znanja i sreće, a sigurno će im dobro doći i pomoć sustava koji, međutim, nije bajan i na koji se teško mogu osloniti.

No što je sustav? Tko je sustav? U prvom redu, to je Sabor, zakonodavno tijelo u kojem je do jučer sjedio i Ivan Pernar. Taj je tip, čisto da podsjetimo, na izborima 2016. osvojio 15,66 posto preferencijalnih glasova u…

Source: slobodnadalmacija.hr

Sad će oporba vidjeti kako je to navijačima Hajduka. Malo je 18 godina, čekat će oni puno više dok opet dođu na vlast

Mirko Hadzic

Račan je, naravno, bio u pravu, HDZ je stranka opasnih namjera.

Uskoro će, međutim, postati i partija opasnih razmjera. Obračun s nepokorenim velikim gradovima (koji se pompozno naziva poreznom reformom) i nova podjela izbornih jedinica ozbiljno će poljuljati ionako mršave šanse oporbe da mobilizira birače. Ali tko kaže da loših vijesti, dakle, podmuklih reformi i prepredenih inicijativa neće biti još, tko kaže da je HDZ-ova ofenziva završena?

Jednu stvar trebamo priznati barem sebi ako već nećemo Plenkoviću: mi ga uporno podcjenjujemo. Već skoro sedam godina on upravlja ovom zemljom. U drugom je mandatu, iako mu nitko nije davao prevelike šanse da će izgurati i prvi, a kamoli se izboriti za repete. Isprva, mislilo se da će ga sažvakati i ispljunuti stranačka…

Source: slobodnadalmacija.hr

Plenković: Neki miks kompleksa i ljubomore svaki dan pršti iz Milanovića, čak ponovno šmrče. On je potpuno nebitan

Mirko Hadzic

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u utorak navečer na svečanosti u zagrebačkom HNK-u povodom Dana državnosti. Prije toga premijer je dao izjavu za medije – piše N1.

– Već tradicionalno difamiranje, pogotovo na mene osobno. Prvo, ja sam 90-e glasao za HDZ, on je rekao da nije za nikoga. Drugo, ovo kontinuirano difamiranje moje obitelji, pogotovo mog oca, ja se u njegovog oca ne diram. Ima puno ljudi koji govore o njegovom ocu, on to zna, ali ja to neću govoriti. Drugo je stan, moji su roditelji bili ugledni ljudi, svojim su novcima kupili svoj stan, nitko im ga nije dao, nije bio društveno vlasništvo, nitko im ga nije poklonio. To je druga difamacija. Treća difamacija da sam se ja osjećao nesigurno. Naprotiv, sretno, veselo sam se osjećao jer je pred nama vrijeme slobode i demokracije  – rekao je Plenković.

– Nisam primijetio da je 90-ih godina, dok je Milanović bio diplomat, dio tok perioda smo proveli skupa, da ikada na bilo koji način nije sudjelovao u proslavi Dana državnosti na ovaj datum. Dok je bio obični diplomat. Ne sjećam se da mu je 30. svibnja bio problem. To se dobro zna – dodao je.

“Milanović je potpuno nebitan”

Ponovio je da je vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja izraz političke volje HDZ-a i parlamentarne većine, odluka Hrvatskog sabor.

– Donesen je zakon, a zakon treba poštivati.

– Ovo što vidimo s njegove strane, osim ovih difamacija i laži na osobnoj razini, njega uglavnom karakterizira laganje i difamiranje drugih osoba, osobito mene jer je u biti on taj koji je teško iskompleksiran porazom 2016., katastrofalnim rezultatima svog premijerskog mandata u odnosu na ovo što smo mi napravili. Taj neki miks kompleksa i ljubomore pršti iz njega svaki dan, čak ponovno i šmrče, kao što sam malo prije vidio. Pustimo njega, on je u potpunosti nebitan za nas koji ozbiljno doživljavamo hrvatsku državu”, rekao je Plenković.

Kazao je i da Milanović na ovaj način šalje poruku da nitko onda ne treba poštivati zakone u Hrvatskoj.

– Predlažem jedan interkatedarski sastanak svih katedri za ustavno pravo da malo razmotre kako to izgleda kad predsjednik države javno, flagrantno godinama ne poštuje Dan državnosti vlastite zemlje. Neka nađu jedan presedan, jedan primjer. Ja bih volio znati i naći gdje se to događa, ovo je jedini takav slučaj koji je meni poznat – rekao je.

Istaknuo je da je ovo dan koji treba Hrvate ujediniti, a Milanović svojim nastupom pokazao koliko dijeli Hrvatsku.

Dodao je da će oni koji će njega slijediti doživjeti teški politički fijasko iduće godine – piše N1.

Source: slobodnadalmacija.hr

Milanović opet udara po HDZ-u: ‘Ni Sanader ni Jadranka Kosor, niti Karamarko nisu govorili o tome‘

Mirko Hadzic

Predsjednik Zoran Milanović, koji ne sudjeluje u proslavi Dana državnosti, večeras je u Omišlju, na svečanosti Dana općine. Dao je izjavu za HRT kojoj objašnjava zašto ni ove godine ne sudjeluje u svečenostima obilježavanja Dana državnosti.

“Ovo nije Dan državnosti, ovo je praznik koji je HDZ izglasao sebi. Ovo nije nikakav hrvatski ujedinjujući praznik, ovo je praznik koji je bio spomendan Sabora 20 godina. Prvih deset godina je podvaljen taj Dan državnosti, promijenjen je 2001. Usvojen je novi Dan državnosti, 25.6., koji nije savršen, ali to je datum hrvatskog referenduma o izlasku iz Jugoslavije i to je datum oko kojeg su skoro svi građani naše države okupljeni”, rekao je predsjednik Milanović za HRT.

“Ni Sanader ni Jadranka Kosor, niti Karamarko nisu govorili o tome. Nisu križarili s ciljem da taj datum 30.5. vrate na snagu. Interesantno. To nije bila tema o kojoj se razgovoralo. Dolazi Plenković, čovjek dubokih kompleksa, zbog odnosa prema hrvatskoj državi. Znam kako se osjećao 30.5.1990. – nesigurno. Egzistencija cijelog tog kruga ljudi i njegove obitelji koji su bili vezani uz Savez komunista, bila je upitna. U međuvremenu su se ljudi promijenili i sada nam žele nabiti komplekse”, objasnio je svoje stajalište.

Dodao je kako ni 25.6. nije idealan dan ako ćemo govoriti o državnosti.

“Neovisnost, to smo ostvarili 8.10.1991. i to smo slavili kao Dan neovisnosti, i to je Plenković ukinuo, da bi se dokazao da bi dokazao kao neki hrvatina ljuti”, rekao je te istaknuo kako će se i kao javna i kao privatna osoba zalagati da se taj datum promijeni i vrati na staro.

Source: slobodnadalmacija.hr

Plenković čestitao Dan državnosti pa prozvao Milanovića: ‘Ne znam nijednog takvog predsjednika‘

Mirko Hadzic

Premijer Andrej Plenković obratio se javnosti povodom Dana državnosti koji je obilježen na Spomeniku domovini u Zagrebu.

Čestitao je svim Hrvatima i Hrvaticama 30. svibnja kao ključnog datuma za sve hrvatske institucije. “33 godine nisu puno, ali su ogromno razdoblje u povijesti hrvatskog naroda. Stoga je i današnji dan prigoda da zahvalimo hrvatskim braniteljima i da se prisjetimo predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je imao vizionarski pogled na samostalnost hrvatskog naroda”, rekao je, prenosi N1.

“Zato je ovaj datum bitan. On je bio dan državnosti tijekom 90-i, i sada je, i bit će. Stoga je važno da svi u Hrvatskoj poštujemo ovaj datum”, dodao je.

Na pitanje što misli o stavu Zorana Milanovića, koji taj datum smatra HDZ-ovim praznikom, kaže da je to sramotno. “To je pitanje koje mediji trebaju potezati i pitati ga kakav je to predsjednik koji ne poštuje Dan državnosti vlastite države. Ja mislim da je to slučaj bez presedana i ne znam ni za jednog drugog takvog predsjednika. Jednako vrijedi i za oporbu. Neki su bili tu, barem troje”, rekao je.

“To je poštovanje hrvatskih zakona i Sabora i nije bilo dobro mijenjati naše tradicije prije 23 godina nego držati ih se”, napomenuo je.

Komentirao je i situaciju na Kosovu. “Ako u Srbiji najviši dužnosnici čitaju hrvatske medije – OK. Čitamo ih i mi i nismo najsretniji. Hrvatska vlada nema nikakvu skrivenu agendu o rušenju nečijih vlada. Kada bi mi razgovarali s njima o pisanjima o njihovom medijima, onda bi se držali škrto. Želimo da Srbija rješava svoje probleme unutar svojih granica. Što se tiče hrvatskih pripadnika na KFOR-u, svi su dobro”, potvrdio je premijer.

Dotaknuo se i porezne reforme. “Prihodi lokalnih jedinica porasli su za milijardu eura. Velikim gradovima su porasli 30-59 posto. Čiji su to novci? Hrvatskih građana. Ti čelnici kažu, da kad donosimo pakete mjera, to nije vladin novac, a sada plaču da će neki njihov novac biti uzet baš njima jer je njihov”, rekao je.

“Ovo je dobra reforma i zato je svi napadaju”, dodao je.

O izbornim jedinicama kaže da nisu dobili zadatak od Ustavnog suda da mijenjaju zakon o Saboru, nego samo zakon o izbornim jedinicama. “Ja cijenim profesore i ne možemo govoriti da su ljudi koji su bili politički angažirani neovisni stručnjaci koji će sada meni reći ovo je dobro, a ovo nije”, kaže Plenković.

Source: slobodnadalmacija.hr