Tko se tu pravi župan? Za HDZ su opasniji problematični pojedinci u vlastitim redovima nego ujedinjena oporba

Stranačke konvencije i skupštine se zahuktavaju. Potiho se ispipava i interes srodnih opcija za eventualne koalicije. PR stratezi već uveliko “crtaju” put do novih saborskih mandata. SDP je nedavno posegnuo za uslugama američkog stručnjaka za političke kampanje Alexa Brauna. Ovaj komunikacijski strateg s iskustvom rada za Tonyja Blaira, Benazir Bhutto i Hillary Clinton već je surađivao sa SDP-om, u vrijeme kad je na čelu stranke bio Zoran Milanović

Superizborna 2024. će brzo, a sondiranja stranačkih rejtinga upućuju na tokazuju da je pred svima koji žele skinuti HDZ s vlasti – velik i težak posao.

Najnoviji HRejting HRT-a pokazuje da je HDZ u odnosu na prijašnje istraživanje čak i blago porastao, za 0,35 posto.

Dakle, HDZ je očito otporan na afere i uvjerljivo je prvi s 26,1 posto podrške, dok drugoplasirani SDP ima 15,8 posto podrške anketiranih birača. Možemo! je na 9,8, Most na 9,3, dok Domovinski pokret ima 6,8 posto. Neodlučnih je čak 15,4 posto, što dosta govori o razini političke apatije u Hrvata, ali i o “privlačnosti” programa koje nudi oporba, tj. oni koji bi “po defaultu” trebali radikalno mijenjati postojeće stanje. Slični su rezultati i svih ostalih anketa.

Evo, na primjer, Dekanić

Dakle, oporbu čekaju mjeseci u kojima mora uvjeriti birače da oni nisu samo kritičari i(li) kritizeri, nego i prava, uvjerljiva alternativa sadašnjoj vlasti. Ona koja ima ponuditi nešto više od kritike, dosjetki, analiza postojećeg stanja začinjenih frazama. To očito nije dovoljno. Difamacijska kampanja na duge staze, poznato je, ne daje dobre rezultate.

Istina, na tom im planu “daju ruke” i neki vrijedni HDZ-ovi dužnosnici. Evo, na primjer, taj Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije. On je pretprošle srijede uhićen s trojicom policajaca i još dvije osobe osumnjičene za sudjelovanje u zataškavanju njegove prometne nesreće do koje je došlo nakon što je prije godinu dana pijan sjeo za volan automobila. Naravno, službenog. Izmjerena su mu tada 1,44 promila, dok se količina bahatosti još uvijek ne mjeri. Tom inženjeru šumarstva i ocu troje djece ni danas ne pada na pamet, primjerice, podnijeti ostavku na mjesto župana.

Dekanić očito ne osjeća ni minumum odgovornost zbog toga što je, po svemu sudeći, lagao da je bio suvozač i da su “iskazi svjedoka izmišljeni”. Čudio se interesu javnosti za “banalnu prometnu nesreću koja se može dogoditi svakome”… Da, ali uz bitnu razliku: ne može baš svatko utjecati na policijsku interpretaciju prometne. Očito za takvo što u Hrvatskoj trebaš biti župan i u novčaniku imati moćnu stranačku iskaznicu.

Iz središnjice HDZ-a će na takve incidente reagirati ograđivanjem ili osudom incidenta. Ako je “prekršaj” ipak predrastičan, na scenu stupaju časni sudovi na svim razinama stranačke hijerarhije, sve do Visokog časnog suda, koji onda “tuče prekovremene sate” i dijeli “crvene kartone”. Istina, već neko vrijeme nismo imali novu aferu s nekim ministrom u glavnoj ulozi (javnost se u posljednje vrijeme zabavlja novim rukavcima “slučaja Žalac”), ali cijela priča s “problematičnim” HDZ-ovcima kategorija je za sebe, toliko da se čovjek zapita – pa gdje ih više nalaze? U redu, HDZ je članstvom najbrojnija stranka i ima najviše političara na raznim funkcijama, ali kako to da tako često ne uspijevaju prepoznati “potencijal za problematično ponašanje” i prije policije i DORH-a?

I dok o “posrnulim” ministrima sve znaju već i ptice na grani, zadržat ćemo se na trenutak na dužnosnicima lokalne i regionalne razine: i varaždinski župan Anđelko Stričak je prošle jeseni postao vijest zbog noćnog incidenta u kojem su letjele i čaše, a on je završio na Hitnoj. Svjedoci su tvrdili da je župan bio vidljivo alkoholiziran, a i nije Stričaku ovo bio prvi incident…

Alojz Tomašević, bivši požeški župan, otišao je s političke scene nakon što je krajem 2020. osuđen – za premlaćivanje supruge! Obiteljsko nasilje ipak je bilo previše za nastavak karijere. Valja u tom kontekstu spomenuti i to da je Tomaševićev zamjenik, Vedran Neferović, inače i bivši načelnik Požege, uvjetno osuđen zbog nanošenja tjeleskih ozljeda i prijetnji novinaru lokalnog portala, Mladenu Mirkoviću. Bivši je HDZ-ov dožupan osuđen na uvjetnu kaznu u trajanju od šest mjeseci s dvogodišnjim rokom kušnje…

… ili, na primjer, Zulim

Krajem listopada prošle godine u Segetu Donjem uhićen je Vinko Zulim, donedavni saborski zastupnik HDZ-a, ujedno i jedan od nadugovječnijih načelnika u povijesti neovisne Hrvatske. PNUSKOK ga je priveo na ispitivanje zbog sumnje na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službenih isprava…

Početkom godine USKOK je podigao optužnicu protiv Zlatka Babića, bivšeg HDZ-ova gradonačelnika Kutine, i još tri lokalna političara, a tereti ih se za podmićivanje zastupnika i trgovanje utjecajem.

Iako se po ispitivanjima rejtinga i snazi kolektivnog zaborava čini da sve te afere ne škode HDZ-u, pitanje je – do kada može biti tako? I zato su pred nama mjeseci žestoke borbe za birače. HDZ će isticati ekonomske brojke koje Vladi idu u prilog, dok se oporbi kao glavni cilj nameće mobilizacija što većeg broja birača. Analitičari su se već umorili od ponavljanja teze da loša izlaznost ide u prilog HDZ-u (na prošlim parlamentarnim izborima, iznosila je 46,9 posto).

Ne treba očekivati ni revolucionarne posljedice od promjena Zakona o izbornim jedinicama, do čega će doći zbog odluke Ustavnog suda da aktualni zakon, koji ne jamči jednaku težinu glasa u svim izbornim jedinicama, prestaje vrijediti 1. listopada. Iz HDZ-a su već poručili kako su i oni za “osnaživanje i modernizaciju” izbornog sustava, ali i da je za “šire reforme potrebna i određena razina nadstranačkog suglasja”, zbog čega je realno očekivati tek “ograničene intervencije koje će osigurati ustavne izbore”, kako je to otkrio HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler, član radne skupine koja ima zadaću izrade prijedloga promjena zakona.

Uostalom, nije logično očekivati promjene koje bi vladajućima drastično umanjile izglede uoči izbora koji bi, kako se već spekulira, mogli biti “uvezani” s izborima za Europski parlament jer su oni kalendarski prvi na redu. Održavanjem izbora za Europarlament i Hrvatski sabor na isti datum HDZ-ovci mogu bezbolno neutralizirati eventualno lošiji rezultat na euroizborima, koji se diljem EU-a pokazuju kao svojevrstan referendum o politici Vlade, prigoda za manifestiranje nezadovoljstva pristaša oporbe i prosvjednih glasača, pošto je biračku vojsku vladajućih teško “natjerati” da se masovno odazove na, politolozi bi rekli, “drugorazredne izbore”.

Makar mandat više za oporbu mogao bi za HDZ imati loš odjek uoči parlamentarnih izbora i označiti početak medijske ofenzive oporbe, sve u stilu “Ovo je početak njihova kraja!”. Naravno, s ovakvom oporbom, čiji su lideri “operirani” od karizmatičnosti, to će biti itekako težak posao.

Gostujući na nedavnoj izbornoj skupštini platforme Možemo!, šef SDP-a Peđa Grbin izrazio je nadu da će “zajednički unijeti promjene u hrvatsko društvo”, dok su iz Možemo! koji dan kasnije, kroz usta saborske zastupnice Sandre Benčić, poručili kako ih inicijativa mostovaca o ujedinjavanju heterogene oporbe, makar i postizborno i s “višim ciljem” rušenja HDZ-a – ne zanima.

Pitanje za birače

“Mostov prijedlog motiviran je isključivo time da je njihov koalicijski potencijal nikakav… Evo sad se opet kunu da neće opet s HDZ-om pa traže izlaz iz situacije predlažući ‘tehničku vladu’. Podsjetit ću da su to već jednom izveli, i to upravo s Karamarkovim HDZ-om. Koliko je Oreškovićeva vlada ‘stručnjaka’ bila uspješna i kako je završila, znamo… Evo zašto takva vlada, kojoj bi mandat bio samo čišćenje korupcije i micanje HDZ-ovaca s položaja nije moguća – jer život ljudi, društvo i ekonomija ne mogu stati na godinu dana dok čišćenje traje”, poručila je u intervjuu u Večernjem listu Benčić. Uz dodatak da “nisu naivni da bi na takve fore padali”.

Dakle, jasno je kako za Možemo! u obzir dolazi samo suradnja sa SDP-om (uz mogućnost da im se “prikrpe” i manje lijeve stranke), a nije tajna da bi pristali i na SDP-ova kandidata za premijera ako bi ekipa s Iblerova trga osvojila više mandata. Međutim, jasno su dali do znanja da će uoči predsjedničkih izbora ponuditi svog kandidata. Jer očito ne žele biti u istoj rečenici s kalkulacijama o ponovnoj kandidaturi Zorana Milanovića, kojega je SDP očito sklon opet podržati unatoč njegovu podilaženju desnici i populistima svih vrsta.

S druge strane, desnica se okuplja oko Domovinskog pokreta, ali i njihov se potencijal iscrpljuje na već prožvakanim elementima prozivanja i kritike “lopova i izdajnika iz HDZ-a”.

Biračima ostaje pitanje – možete li “iz glave”, bez guglanja, nabrojiti pet glavnih točaka programa, ekonomskog ili bilo kakvog, bilo koje oporbene stranke? Ma što pet, može i tri. Dvije točke? Ne ide?!

Source: slobodnadalmacija.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Previous post Jelena Karleuša u rozom Barbie izdanju vrijednom oko 7.000 eura ‘zajašila’ bika: ‘Yeehaw’
Next post ‘Vatrena’ Claudia Rivier pozirala je u pripijenom kombinezonu i pokazala svoje bujne atribute